Povećanje poreza na imovinu za 2021. godinu



Izvor slike: pixabay.com

Povećanje poreza na imovinu za 2021. godinu



Na sednici Skupštine koja je održana 30.11.2020. godine, doneta je odluka, kojom od 2021. godine dolazi do povećanja prosečnih cena nepokretnosti. Kako se prosečne cene koriste u obračunavanju poreza na imovinu, to znači da će samim tim doći i do porasta u iznosu poreza koji se plaća na imovinu. U Službenom listu grada Beograda objavljeno je da će povećanje prosečnih cena nekretnina u pojedinim zonama, uticati na obračun poreza na nekretnine i zemljišta. Iako je u proteklim godinama postojalo ograničenje povećanja poreza u maksimalnom iznosu do 2% na teritoriji grada Beograda, ovo ograničenje više ne važi, pa tako je u pojedinim zonama došlo do povećanja od čak 6%, na primer na teritoriji Osme zone. Prema Zakonu o porezima na imovinu, prosečne cene nekretnina se određuju na osnovu cena ostvarenih u prometu u periodu od januara do septembra prethodne godine. Na osnovu ovog pravila kalkulacije, takođe može doći i do pada prosečnih cena u pojedinim zonama, što će samim tim značiti i smanjenje poreza na imovinu. Prosečne cene za period od januara do septembra 2020. su u većini slučajeva veće od cena za isti period prošle godine, što je u nastavku predstavljeno kratkom analizom prosečnih cena po zonama u Beogradu. Na sledećem grafiku se može videti poređenje prosečnih cena stanova za utvrđivanje poreza na imovinu za 2020.-tu godinu u odnosu na 2021. godinu.

Promena cene kvadrata stanova po zonama nakon zasedanja sednice je sledeća: prva zona - ekstra zona poslovanja (povećanje sa 195 052 din na 206 838 din, što znači u proseku 6% više poreza će se plaćati u ovoj zoni), prva zona - ekstra zona poslovanja (povećanje sa 213 395 din na 219 402 din ili oko 2,81 %), prva zona (povećanje sa 190 091 din na 199 942 din ili 5,18 %), druga zona (povećanje sa 141 885 din na 148 356 din ili 4,6 %), treća zona (povećanje sa 101 547 din na 108 021 din ili 6,38 %), četvrta zona (povećanje sa 89 163 din na 92 425 din ili oko 3,66 %), peta zona (povećanje sa 79 254 din na 82 706 din ili oko 4,36 %), šesta zona (smanjenje cena sa 71 052 din na 68 035 din ili oko - 4,24 %), sedma zona (povećanje sa 56 527 din na 57 013 din ili oko 0,85 %), osma zona (povećanje sa 36 655 din na 38 993 din ili oko 6,4 %), zona zaštite zelenila 1 (povećanje sa 131 860 din na 136 992 din ili oko 3,89 %), zona zaštite zelenila 2 (povećanje sa 60 872 din na 61 687 din ili oko 1,34 %), zona ulaznih pravaca (povećanje sa 89 905 din na 92 759 din ili oko 3,17 %), zona specifičnih namena (smanjenje cene sa 63 789 din na 62 254 din ili oko -1,98 %).

Kada se uzme u obzir procentualni rast cena, može se zaključiti da je najveći porast od preko 6% u trećoj i osmoj zoni, dok je najmanji rast zabeležen u sedmoj zoni, gde je čak došlo do pada cene u odnosu na prethodnu godinu, a zatim slede zona specifičnih namena i sedma zona.

Promena cene kvadrata kuća po zonama nakon zasedanja sednice je sledeće: prva zona - ekstra zona poslovanja (gde je došlo do povećanja sa 174 567 din na 175 093 din, što znači u proseku 0,3 % više poreza će plaćati), prva zona - ekstra zona stanovanja (smanjenje sa 226 573 din na 224 012 din ili oko -1,13 %), prva zona (povećanje sa 174 567 din na 175 093 din ili 0,3 %), druga zona (povećanje sa 128 979 din na 131 373 din ili 1,86 %), treća zona (smanjenje sa 93 742 din na 92 857 din ili 0,95%), četvrta zona (smanjenje sa 70 334 din na 69 059 din ili oko -1,82 %), peta zona (povećanje sa 58 417 din na 61 326 din ili oko 4,98 %), šesta zona (povećanje sa 46 359 din na 47 901 din ili oko 3,33 %), sedma zona (smanjenje sa 44 727 din na 44 127 din ili oko -1,34 %), osma zona (povećanje sa 33 448 din na 34 380 din ili oko 2,79 %), zona zaštite zelenila 1 (povećanje sa 125 435 din na 125 620 din ili oko 0,15 %), zona zaštite zelenila 2 (povećanje sa 45 738 din na 46 934 din ili oko 2,61 %), zona ulaznih pravaca (povećanje sa 79 556 din na 80 503 din ili oko 1,78 %), zona specifičnih namena (pad sa 45 738 din na 46 934 din ili oko 2,61 %).

Na tržištu nekretnina, kada su u pitanju kuće, najveći rast cena zabeležen je u petoj zoni, a najmanji rast je bio u trećoj, četvrtoj i sedmoj zoni, kao i u zoni zaštite zelenila 1.

 

Prva i druga zona obuhvataju stari deo Beograda, centar grada, ali i delove Novog Beograda i Zemuna i  Čukarice, treća zona obuhvata širi centar, Rakovicu, Palilulu, Čukaricu, Voždovac, Surčin i druge udaljenije delove Novog Beograda, Zemuna, četvrta i peta zona obuhvataju periferiju Zvezdare, Palilule, Voždovca, Novog Beograda, Rakovice, Čukarice, kao i centar Lazarevca, Obrenovca i Mladenovca, dok ekstra zona obuhvata Dedinje.

 

Razlikuju se prosečne cene stanova i kuća, pa se tako može zaključiti da je skok cena kod stanova bio veći nego kod kuća. Ovo znači da će vlasnici kuća u pojedinim zonama plaćati čak i manji porez nego prethode godine.